• hoore_bannge_02.jpg

Laylaytol ndiyam ɓuuɓɗam ina haɓa e cirkooji 3 bonɗi.

Ko ɗum gollordu toppitiingu pollugol, golle ɓurɗe teeŋtude e njuɓɓudi laamu ko ƴeewde so tawii ndiyam ɗam ina yahdi e tolnooji. Kono noon, e ɓeydagol tiiɗgol tolnooji vursugol ngol e vursugol vursugol vursugol ngol, zum addani vursugol ngol vursugol mawngol e golle vursugol ngol. Ko goonga ina ɓeydoo saɗtude yaltinde ndiyam ɗam.

E wiyde winndiyaŋke oo, sabaabu toowɗo caɗeele yettaade tolno nguleeki ndiyam ko wonde e nder laylayti renndo leydi am ina heewi cirƴam bonɗam tati.

Arannde ndee ko cirƴam bonɗam golle ɓuuɓɗe (MLVSS/MLSS) e ɓuuɓgol toowngol ; ɗiɗaɓo oo ko cirƴam bonɗam ɗam so kemikaaji ittugol fosfaat kuutorteeɗi ɗii ɓuri heewde, ko ɓuri heewde e yaltoore ɓuuɓri ; tataɓo oo ko lowre ɓuuɓnde juutnde Golle ɓurɗe heewde, kaɓirɗe mbaawaa ƴeewteede, ina ndoga e ñawuuji hitaande kala, ina addana cirƴam bonɗam ustude mbaawka ɓuuɓnude.

#1

Taarde bonnde golle ɓuuɓɗe e ɓuuɓɗe toowɗe

Porofesoor Wang Hongchen waɗii wiɗtooji e 467 lowre ɓuuɓnde. Ƴeewen doosɗe golle tovo ngo e tovo ngo : E nder ziin 467 tovo ngo, 61 % e tovo ngo ina njogii MLVSS/MLSS mo famzi fof 0,5, fotde 30 % e tovo ngo ina njogii MLVSS/MLSS mo famzi fof 0,4.

b1f3a03ac5df8a47e844473bd5c0e25

Hakindo vursugol ngol e 2/3 vursugol ngol ina vuri 4000 mg/L, vursugol ngol e 1/3 vursugol ngol ina vuri 6000 mg/L, vursugol ngol e nder 20 vursugol ngol ina vuri 10000 mg/L.

Hol batte sarɗiiji ɗi limtu-ɗen dow ɗii (golle ɓuuɓɗe ŋakkuɗe, ɓuuɓɗe ɓuuɓɗe toowɗe) ? Hay so tawii en njiyii binndanɗe karallaagal keewɗe ƴeewndotooɗe goonga, kono e haala laaɓtuka, batte mum ina ngoodi, woni yaltinnde ndiyam ina ɓura tolno.

Ɗum ina waawi faamneede e fannuuji ɗiɗi. To bannge goɗɗo, caggal nde ɓuuɓri ndii toowi, ngam daɗndude ɓuuɓri ndii, ina haani ɓeydude weeyo. Ɓeydude nguleeki weeyo ɓeydataa tan ko doole, kono kadi ɓeyda taƴre biyoloji. Ɓeydagol oksijen ɓuuɓɗo maa ustoy ƴulɓe karbon potɗe huutoreede ngam denitrifikaasiyoŋ, ɗum noon maa ɗum battin e batte denitrifikaasiyoŋ e ittugol fosfaat e nder njuɓɓudi nguurndam, ɗum addana N e P ɓurde heewde.

To bannge goɗɗo oo, ɓuuɓri toowndi ina addana jokkondire hakkunde loope e ndiyam ɓeydaade, tawa kadi ɓuuɓri ndii ina weeɓi majjude e ɓuuɓri tanki ɗiɗaɓiri, ɗum noon ina waawi haɗde ɓuuɓri gonndi e ɓuuɓri ndii, walla addande ɓuuɓri COD e SS ɓurde tolno.

Caggal nde kaalɗen batte mum, kaalden hol ko waɗi ko ɓuri heewde e laylayti renndo ina njogii caɗeele ŋakkeende golle ɓuuɓri e ɓuuɓri toowndi.

E goonga, sabaabu ŋakkeende tovo ngo ko ŋakkeende golle tovo ngo. Sabu golle vursugol ngol ina famzi, ngam moxxude batte vursugol ngol, ina haani vursugol ngol veydee. Golle vursugol ngol ina famzi sabu ndiyam vursam ɗam ina waɗi vursugol keewngol, ngol naatata ko e vursugol biyoloji ngol, ngol moofta seeza-seeza, zum ina battina e golle vursugol ngol.

Ndiyam naatɗam ɗam ina heewi ɓuuɓri e ceene. Gooto heen ko batte taƴondiral grille ina famɗi no feewi, goɗɗo o ko ko ina ɓura 90% e laylayti renndo e nder leydi am mbaɗaani tankiiji sedimentaasiyoŋ adanɗi.

Won e yimɓe ina mbaawi naamnaade, hol ko waɗi en mahde tanki sedimentation primaire ? Ɗum ko ko fayti e lowre tuuba. Caɗeele ina ngoodi ko wayi no jokkondire ŋakkuɗe, jokkondire jillondirɗe, e jokkondire ŋakkuɗe e nder lowre tuubakooɓe e nder leydi am. Ndeen noon, mbaydi ndiyam baawɗam wonde e nder laylayti renndo ina heewi sifaaji tati : toowgol nguleeki weeyo (ISS), ŋakkeende COD, ŋakkeende C/N.

Hakindo ɓuuɓngo ngo alaa ko woni e mum e nder ndiyam ɓuuɓɗam ina mawni, ɗum woni ko heewi e njaareendi ina heewi no feewi. E fuɗɗoode, tanki sedimentation primaire ina waawi ustude won e geɗe ɗe ngalaa nguurndam, kono nde tawnoo COD ndiyam ɗam ina famɗi no feewi, ko ɓuri heewde e laylaytiiji ɓuuɓɗi tan Hoto mah tanki sedimentation primaire.

E nder ciimtol cakkitiingol ngol, golle lowre ndee ko lefol « leɗɗe teeŋtuɗe e laylayti lewlewndu ».

En mbiyii wonde vursugol vursugol toowngol e vursugol golle ina addana N e P heewde e nder vursugol ngol. E oo sahaa, peeje jaabawol ko ɓuri heewde e laylayti renndo ko ɓeydude ƴulɓe karbon e flocculants inorganiques. Kono noon, ɓeydugol keewngol ɓuuɓol karbon yaajngol maa addan ɓeydagol nguleeki weeyo, ɓeydugol ɓuuɓol flocculant keewngol ina addana ɓuuɓol kemikal keewngol, ɗum noon ina addana ɓuuɓol ngol ɓeydaade heewde e ustude golle ɓuuɓol ngol, ɗum noon ina addana ɗum cirƴam bonɗam.

#2

Taarde bonnde nde so kemikaaji ittugol fosfaat kuutorteeɗi ɗii ɓeydiima, peewnugol ɓuuɓri ɓeydotoo.

Huutoraade kemikaaji ittugol fosfaat ina ɓeyda peewnugol mboros oo fotde 20% haa 30%, walla ko ɓuri ɗum.

Cazeele vursugol ngol ko huunde mawnde e vursugol vursugol ngol e nder duuvi keewzi, teskaama wonde alaa fof no vursugol ngol yaltirta, walla laawol ngol ina vursa. .

42ab905cb491345e34a0284a4d20bd4

Ɗum ina addana duuɓi ɓuuɓɗi juutde, ɗum addana ɗum feeñde duumingol ɓuuɓol, haa arti noon e ŋakkeende ɓurnde bonde ko wayi no ɓuuɓgol ɓuuɓol.

Ɓooygol yaajngol ngol ina jogii flokulaasiyoŋ mo moƴƴaani. E majjugol vursugol ngol e nder vursugol vursugol ngol, vursugol ngol ina ustoo, batte vursugol ngol ina ustoo, kadi keewal ndiyam vursugol ngol ina veydoo.

Ɓeydagol ndiyam backwash maa addan batte ɗiɗi, heen gootal ko ustude batte safaara taƴre biokimikaaji ɓennunde ndee.

Ndiyam backwash keewɗam ina artiree e tanki aeraasiyoŋ, ɗum noon ina usta waktuuji gonɗi e nder njuɓɓudi ndii, ina usta batte safaara safaara ɗiɗaɓo oo ;

Ɗiɗaɓo oo ko ɓeydude ustude batte peewnugol e nder njuɓɓudi peewnugol luggiɗndi.

Sabu ndiyam backwashing keewɗam ina foti artireede e nder njuɓɓudi filtoraade safaara yahruɗo yeeso, njuuteendi filtoraade ina ɓeydoo, mbaawka filtoraade tigi rigi ina ustoo.

Batte safaara oo fof ina ustoo, zum ina waawi addande fosfaat e COD keewzo e nder vursugol ngol ɓurde tolno. Ngam woppude ko vuri heewde e tovo ngo, vursugol ngol maa veydu huutoraade vursugol fosforo, zum ina veyda vursugol ngol.

e nder taarik bonɗo.

#3

Cirkel bonngel ko juuti e ŋakkeende nguura e nder laylayti renndo e ustude mbaawka laɓɓinde ndiyam

Laɓɓingol ndiyam ɓuuɓɗam fawaaki tan e yimɓe, kono kadi e kaɓirɗe.

Kaɓirɗe ɓuuɓɗe ina kaɓa e yeeso laylaytol ndiyam ko ɓooyi. So nde feewnitaaki sahaa kala, caɗeele ina ngara ko yaawi walla ko juuti. Kono ko ɓuri heewde, kaɓirɗe ɓuuɓɗe mbaawataa feewnireede, sibu so kaɓirɗe goɗɗe ngoppii, yaltinnde ndiyam ina waawi ɓurde tolno. E nder njuɓɓudi njoɓdi ñalnde kala, gooto fof waawaa ɗum.

E nder 467 liggorde vurze moxxude e nder gure ze porfeseer Wang Hongchen wizti, fotde tatave zizo e majje ina njogii vursugol vursugol ngol ko vuri 80 %, fotde tatave gooto ina njogii vursugol ngol ko vuri 120 %, e vursugol 5 vursugol ngol ina vuri 150 %.

So tawii noon tovo ngo ina vuri 80 %, so wonaa e tovo ngo ina vuri 80 %, so wonaa to senngo tovo ngo mawngo no feewi, tovo ngo ina waawi uddude ndiyam ɗam ngam toppitaade e dow miijo wonde tovo ngo ina yettoo tovo ngo, tawa kadi alaa ndiyam vurzi waawde huutoreede ngam aeratoruuji e tankiiji vurzi famzude zi. Kaɓirɗe les ɗee ina mbaawi ƴeewteede haa timma walla lomtineede tan so ɗe ɓuuɓtii.

Ɗum woni ko ina wona 2/3 e nder laylayti renndo ɗii mbaawaa feewnude kaɓirɗe ɗee e dow sarɗiiji ngam ƴeewde so tawii jolngo ngoo ina yahdi e tolno.

E wiyde wiɗto porfeseer Wang Hongchen, nguurndam aeratoruuji ɗii ina heewi duuɓi 4-6, kono 1/4 e laylaytiiji ɗii mbaɗaani toppitagol ɓuuɓgol henndu e dow aeratoruuji ɗii fotde duuɓi 6. Sifaa loope, potɗo ustaade e feewnireede, ina heewi feewnireede hitaande kala.

Kaɓirɗe ɗee ina njokki e dogde e rafi ko ɓooyi, kadi mbaawka safrude ndiyam ina ɓeydoo bonde. Ngam waawde muñde ɓuuɓri ɓuuɓri ndiyam, alaa no waawi haɗde ɗum ngam toppitaade. E nder ngool ɗoon cirƴam bonɗam, maa won sahaa kala njuɓɓudi laamu ndi fotnoo ko ɓuuɓde.

#4

winndu e joofnirde

Caggal nde ndeenka weeyo sosaa, woni politik ngenndiijo leydi am, fannuuji ndiyam, gaas, solide, leydi e geɗe goɗɗe ngam haɓaade pollugol ƴellitii no feewi, e nder ɗuum fannu njulaagu ina waawi wiyeede ko kañum woni ardii. Tolno ŋakkungo, golle vursugol ngol yanii e vursugol, cazeele vursugol tuubakooɓe e vursugol ngol wontii cazeele zizo mawze e nder vursugol vursugol leydi am.

Jooni noon, yontii nde njuɓɓinta ŋakkeende ndee.


Waktu posto: 23 feebariyee-2022